Danas Romi žive u gotovo svim europskim zemljama, a u Hrvatskoj službeno čine zajednicu od oko 18.000 ljudi iako je stvarna brojka višestruko veća. Biti Rom ili Romkinja u kolektivnoj svijesti, nažalost, često ne znači pripadati manjinskoj zajednici bogate kulturne baštine, snažne usmene tradicije, raznolikih jezika i prepoznatljive glazbe. Iza te kulturne raznolikosti stoji i teška povijest obilježena diskriminacijom i marginalizacijom.

Iako se položaj Roma posljednjih godina postupno poboljšava, njihov socijalni status i razina zaštite ljudskih prava i dalje značajno zaostaju za prosjekom većinskog stanovništva. Često ih se povezuje sa specifičnim i teškim socijalnim i ekonomskim okolnostima – životom u naseljima bez osnovne infrastrukture, bez stalnog zaposlenja te, osobito, bez administrativno uređenih aspekata života, od osobnih dokumenata i legalizacije zemljišta i kuća pa sve do rada u sivoj zoni.

Romi u Hrvatskoj i dalje su često izloženi predrasudama i stereotipima. Iako predrasude same po sebi nisu diskriminacija, one joj lako mogu prethoditi jer oblikuju način na koji se odnosimo prema drugima. Prema Izvješću pučke pravobraniteljice iz 2025. godine, čak dvije trećine građana Europske unije smatra da je rasna diskriminacija raširen problem u njihovim državama, a kao najizraženija ističe se upravo diskriminacija Roma.

U tom kontekstu Informativno pravni centar, kao kontakt točka Pučke pravobraniteljice za diskriminaciju, provodi istraživanja o pojavama diskriminacije i govora mržnje prema Romima u Brodsko-posavskoj i Međimurskoj županiji. Istraživanje provode romski aktivisti u ulozi romskih medijatora, koji su prošli za to specijaliziranu edukaciju, a imaju ključnu ulogu u povezivanju zajednice i institucija.

Prepoznavanje diskriminacije prvi je korak prema njezinu suzbijanju. Kada je znamo prepoznati, lakše je reagirati, otvoriti dijalog i pružiti podršku onima koji su pogođeni nepravdom. Upravo u tom procesu romski medijatori imaju iznimno važnu ulogu. Oni obilaze romska naselja, razgovaraju sa stanovnicima, prepoznaju i dokumentiraju slučajeve diskriminacije te pružaju podršku žrtvama. Također ih povezuju s pravnicima Informativno pravnog centra, čime im pomažu u ostvarivanju njihovih prava.

Iskustva s terena ukazuju na duboko ukorijenjenu diskriminaciju u gotovo svim područjima života – od obrazovanja i zapošljavanja do stanovanja i pristupa socijalnim uslugama. Posebno zabrinjava situacija na tržištu rada. Unatoč sve većoj potrebi za radnom snagom, Romi se i dalje suočavaju s odbijanjima prilikom zapošljavanja. Nerijetko im se tijekom razgovora za posao govori da je radno mjesto već popunjeno, iako to nije točno, ili im se otvoreno poručuje da nisu poželjni zbog svog podrijetla.

Diskriminacija u pristupu uslugama očituje se kroz uskraćivanje ili otežavanje korištenja ugostiteljskih, trgovačkih, prijevoznih i drugih javno dostupnih usluga. Medijatori su zabilježili slučajeve odbijanja usluge u kafićima i restoranima, pojačanog nadzora i nepovoljnijeg postupanja prema romskim kupcima u trgovinama te odbijanja prijevoza osobama romske nacionalnosti.

Nažalost, većina žrtava ne odlučuje se na podnošenje pritužbi. Kao glavni razlozi ističu nepovjerenje u institucije, uvjerenje da se ništa neće promijeniti, ali i strah da bi se situacija mogla dodatno pogoršati. Diskriminacija se među Romima često doživljava kao sastavni dio svakodnevice.

Ove priče podsjećaju da borba protiv diskriminacije još nije završena – ali i da promjene počinju upravo od prepoznavanja problema, podizanja svijesti i zajedničkog djelovanja.

________________________________________________________________________________________________________________________

Projekt PROMI – “Podrška Romima u ostvarivanju jednakih mogućnosti za inkluziju” su/financiralo je Povjerenstvo za praćenje provedbe Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine sredstvima Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske.