Nepovoljan položaj Roma u velikoj je mjeri rezultat nedovoljnog poznavanja njihove kulture, tradicije, jezika i umjetnosti koje često uvjetuje nepovjerenje, odbojnost, različite vrste stereotipa i diskriminatornog ponašanja. Još jedna važna karakteristika romske zajednice, a često i drugih manjinskih skupina, jest njihova prostorna izolacija i segregacija od većinskog stanovništva.

Okvir EU-a za nacionalne strategije integracije Roma (NRIS) uspostavljen je 2011. radi promicanja jednakog postupanja prema Romima i njihove društvene i gospodarske integracije u europskim društvima. Preporukom Vijeća iz 2013. ojačana je nacionalna strategija integracije Roma, s naglaskom na borbi protiv diskriminacije i smanjenju siromaštva. Međutim, s obzirom da izvješće Komisije o provedbi nacionalnih strategija integracije Roma navodi napredak integracije tijekom posljednjeg desetljeća, Romima je i dalje ograničena prilika da prevladaju društvenu marginalizaciju te su ponovno obilježeni, a najčešće od strane lokalnog stanovništva s kojima obitavaju.

Zakon o suzbijanju diskriminacije stupio je na snagu u Republici Hrvatskoj 01. siječnja 2009. godine. Njegova svrha je osigurati zaštitu svih građana od diskriminacije na temelju rase, etničke pripadnosti, vjere, spola, seksualne orijentacije, invaliditeta i ostalih osobnih karakteristika. Unatoč postojanju ovog zakona, na području jedne slavonske županije s značajnim udjelom romskog stanovništva, evidentirano je samo 6 prekršaja iz Zakona o suzbijanje  diskriminacije u 2022. godini, što je vrlo mali broj s obzirom na stvarnu situaciju.

Postavlja se pitanje postupaju li nadležna tijela po propisanom Zakonu ili ga ne poznaju uopće. Policijski službenici imaju velike mogućnosti za provođenje proaktivnih i preventivnih mjera suzbijanja diskriminacije na lokalnoj razini. Međutim, često se postavlja upitnik nad njihovom stvarnom primjenom. Je li zakon dovoljno poznat i jasno definiran u njihovim radnim praksama?

Pravnica IPC-a susrela se sa slučajem diskriminacije u području postupanja policijskih službenika. Incident se dogodio tijekom prometne nesreće između vozača romske i ne romske nacionalne pripadnosti, gdje je osim počinjenja kaznenog djela izazivanja prometne nesreće, došlo i do diskriminacije na temelju rase ili etničke pripadnosti te boje kože/nacionalnog porijekla. U ovom slučaju, ne romski vozač je vrijeđao i upućivao govore mržnje prema romskom vozaču. Naime, policijski službenici nisu primijenili odredbe Zakona o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12), nego samo Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN 41/77, 55/89, 05/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22, 47/23) na temelju kojeg budu sankcionirani i počinitelj i žrtva.

Romi, kao i ostali građani, teže jednostavnom cilju - želja im je živjeti ravnopravno i u skladu s ostalim članovima društva. Zakonodavna vlast u Republici Hrvatskoj donijela je zakone koji ih štite od diskriminacije i osiguravaju im jednake pravne okvire. Međutim, kako bi se ostvarila ta prava i osigurala stvarna jednakost, ključno je da se zakoni primjenjuju u praksi. Stoga je nužno osigurati da zakonodavstvo ne ostane mrtvo slovo na papiru, već da se aktivno provodi kako bi se zajamčila zaštita prava Romima i svim drugim građanima. Samo kroz dosljednu primjenu zakona možemo stvoriti društvo u kojem se poštuju različitosti i osigurava pravičnost za sve.