Kontinuiranim pružanjem besplatne pravne pomoći, savjetnici IPC-a su se obratili više pripadnika romske nacionalne manjine s područja cijele Hrvatske izražavajući kako doživljavaju neizravnu diskriminaciju u postupku ostvarivanja prava iz sustava socijalne skrbi.
Neizravna diskriminacija nastaje kada propis, kriterij ili praksa ne izgledaju diskriminatorno, ali imaju diskriminatorni učinak tijekom provedbe, stavljajući osobu u nepovoljniji položaj u usporedbi s drugima, osim ako ta odredba, kriterij ili praksa nije objektivno opravdana legitimnim ciljem, a sredstva za postizanje tog cilja prikladna su i nužna.
Zakon o socijalnoj skrbi NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23 definira kućanstvo kao zajednicu osoba koje zajedno žive i podmiruju troškove života. Romske zajednice često žive u proširenom obiteljskom modelu, gdje više generacija i obitelji dijele zajednički prostor. To je djelomično rezultat kulturnih običaja, ali i teških socioekonomskih uvjeta. U ovakvim situacijama, više obitelji dijeli zajedničke prostorije poput kuhinje i kupaonice, dok svaka obitelj ima odvojene prostorije za spavanje, troškove života ne podmiruju zajednički. Iz ovog razloga, Romi imaju poteškoće u ostvarivanju prava iz sustava socijalne skrbi koja smatraju da im pripadaju.
Poslali smo upit o očitovanju nadležnoj instituciji tražeći tumačenje čl. 15 Zakona o socijalnoj skrbi u kojem se navodi definicija kućanstva. Hrvatski zavod za socijalnu radu referirao se kako kućanstvo može smatrati svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajedno troše svoje prihode za podmirenje životnih potreba. Osnovne životne potrebe članova tog kućanstva razvrstavaju se na 12 glavnih skupina: hrana i bezalkoholna pića, alkoholna pića i duhan, odjeća i obuća, stanovanje, pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje, zdravlje, prijevoz, komunikacije, rekreacija i kultura, obrazovanje, hoteli i restorani, ostala dobra i usluge. Isto tako, napomenuli su da se o naknadama u sustavu socijalne skrbi odlučuje rješenjem na koje nezadovoljna stranka, ukoliko smatra da je doneseno na temelju pogrešnog ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, ima pravo izjaviti žalbu u roku i na način kako je navedeno u uputi o pravnom lijeku rješenja.
Ova situacija ilustrira potrebu za dodatnim razumijevanjem i prilagodbama zakonodavstva kako bi se osigurala jednakost pristupa socijalnoj skrbi za sve građane. Potreba za pravnom podrškom i tumačenjem relevantnih zakonskih odredbi naglašava važnost pružanja podrške i osiguranja pravne zaštite za ranjive skupine poput romske zajednice. Kroz suradnju s nadležnim institucijama i pružanjem besplatne pravne pomoći, moguće je raditi na prevladavanju prepreka i osiguranju pravednijeg i inkluzivnijeg pristupa socijalnim pravima za sve građane.
